12.01.2009., ponedjeljak
LOVSTVO - 1.dio
|
LOVSTVO, 2006/2007 ZAKON O LOVSTVU Ovim se zakonom uređuje gospodarenje lovištem i divljači. Gospodarenje obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači i njezinih djelova. Zakon sadrži: 1) OPĆE ODREDBE (pojmovi, vrste divljači) 2) LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA I POVRŠINE NA KOJIMA SE NE USTANOVLJUJU LOVIŠTA 3) KONCESIJA PRAVA LOVA 4) DAVANJE LOVIŠTA U ZAKUP 5) LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA 6) UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI 7) LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DJELOVA 8) SPRJEČAVANJE I NAKNADA ŠTETE 1) OPĆE ODREDBE Divljač su ovim zakonom određene životinjske vrste koje slobodno žive u prirodi, na površinama namijenjenim za uzgoj ili intenzivni uzgoj i razmnožavanje. Lovište je određena površina zemljišta koja predstavlja prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači. Vlastito lovište je lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu pravne ili fizičke osobe (privatno lovište) i lovište ustanovljeno na zemljištu u vlasništvu Republike Hrvatske (državno vlasništvo). Zajedničko lovište je lovište ustanovljeno na zemljištu raznih vlasnika. Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena nesmetana, dnevna i sezonska migracija divljači. Ograđeno lovište je lovište ograđeno prirodnim preprekama (more, vodotoci i sl.) ili umjetnim preprekama (ograde, građevine itd.) koje sprječavaju ili smanjuju mogućnost da divljač koja se tu uzgaja, štiti i lovi, napusti tu površinu. Uzgajalište divljači je površina zemljišta koja je veća od 100 hektara ali manja od 2000 hektara. Ograđena umjetnim ili prirodnim preprekama koje sprječavaju da divljač, koja se u njemu proizvode za lov i razmnožavanje, ne može napustiti uzgajalište. Lovnogospodarska osnova je planski akt (dokument) koji se detaljno uređuje, gospodarenje određene divljači i lovištem za određeno razdoblje u skladu sa mogućnosti staništa, brojem i stanjem divljači koja se tu uzgaja. Divljač u smislu ovog zakona su vrste: KRUPNA DIVLJAČ: jelen obični, jelen lopatar, jelen aksis, srna, divokoza, muflon, divlja svinja, smeđi medvjed SITNA DIVLJAČ: • SITNA DLAKAVA: jazavac, divlja mačka, kuna bjelica, kuna zlatica, lasica, dabar, zec, divlji kunić, puh, lisica, čagalj, tvor, mungos • SITNA PERNATA: fazani, prepelice, jarebice, trčke, šljuke, divlji golub, divlje patke i guske, vrane, čavke, svrake, liske, šajke Divljač je od interesa za RH i ima njezinu osobitu zaštitu. Pravo lova je ovlast da se na određenoj površini zemljišta provode radnje uzgoja, zaštite, lova: korištenje divljači i mjestnih djelova. 2) LOVIŠTA Lovište se ustanovljuje prema vrsti divljači koja tu prirodno živi ili se uzgaja, prema broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može tu uzgajati i namjeni lovišta. Zabranjeno je ustanovljenje lovišta na zaštićenim djelovima prirode ako je tu zabranjen lov, voćnim i loznim naseljima, miniranim područjima. 3) KONCESIJA PRAVA LOVA Koncesija je pravo lova stečenog na temelju dobivene koncesije na vrijeme od 30 lovnih godina. 4) DAVANJE LOVIŠTA U ZAKUP Zajedničko lovište i državno lovište može se dati u zakup pravnoj ili fizičkoj osobi sa sjedištem na području RH na 10 lovnih godina putem javnog natječaja. 5) LOVNOGOSPODARSKA OSNOVA Bez tog dokumenta lov divljači nije dopušten. Ona se donosi nakon potpisivanja ugovora o koncesiji ili zakupu. 6) UZGOJ I ZAŠTITA DIVLJAČI To su sve mjere i radnje propisane lovnogospodarskom osnovom, programom uzgoja ili zaštite divljači i briga o drugim životinjskim vrstama i njihovim staništima. Zabranjen je uzgoj divljači u broju kojim se poremećuju (narušavaju) prirodni odnosi staništa i divljači, osim u uzgajalištima i ograđenom lovištu. Te mjere zaštite divljači su: spašavanje životinja od elementarnih nepogoda, osiguranje dovoljne količine hrane i vode, osiguranje uvjeta za razmnožavanje i brigu o mladunčadi, lovostaj za određenu vrstu divljači itd. Zabranjeno je loviti i uznemiravati životinje dok su bređe, dok hrane mladunčad, dok spavaju zimski san, ptice dok sjede na jajima, zabranjeno je prisvajati si mladunčad tih životinja itd. 7) LOV I KORIŠTENJE DIVLJAČI I NJEZINIH DJELOVA Lov i korištenje divljači i njezinih dijelova obuhvaća traženje, motrenje, pračenje, odstrijel i hvatanje žive divljači, puštanje ptica grabljivica, skupljanje uginule divljači i njezinih dijelova, skupljanje jaja. Zabranjeno je loviti tijekom lovostaja. Ranjenu i bolesnu divljač kojoj nije moguće pružiti veterinarsku pomoć smije se odstrijeliti. Divljač je dopušteno odstrjeljivati samo lovačkim oružjem koje odgovara snazi i otpornosti vrste divljači koja se lovi. 8) SPRJEČAVANJE I NAKNADA ŠTETE a) Štete od divljači - Mjere za sprječavanje štete od divljači su: smanjivanje broja divljači do brojnog stanja koje se može uzgajati u lovištu - Osiguravanje dovoljne količine hrane i vode za divljač u lovu - Čuvanje poljoprivrednih površina - Ograđivanje zemljišta - Stavljanje plašila (strašila) za životinje b) Štete na divljači - Osoba koja nanese štetu divljači u lovištu bespravnim lovom ili na drugi način obavezna ju je nadoknaditi SISAVCI A. PARNOPRSTAŠI 1) JELENI • Pravi jeleni: obični, lopatar, aksis • Ne pravi jeleni: srna 2) ŠUPLJOROŠCI • Divokoza, muflon, kozorog 3) SVINJE • Divlja svinja B. ZVIJERI 1) PSI: vuk, lisica, čagalj 2) MAČKE: ris, divlja mačka 3) KUNE: bjelica, zlatica, lasica mala i velika, tvor, vidra, jazavac 4) MEDVJED: smeđi medvjed 5) CIBETKE: mungos C. DVOZUPCI: zec, divlji kunić D. GLODAVCI: sivi puh JELENI Jeleni su biljojedi i preživači. Oni su punorošci, što znači da imaju pun rog, po građi, to je prava kost. Njihovi rogovi svake godine otpadaju i ponovno rastu, to se naziva CIKLUS RASTA ROGA. Za razliku od goveda koji su šupljorošci, imaju trajne rogove tj. ne odbacuju ih i rog im je u unutrašnjosti šupalj. Jeleni nemaju žučni mjehur. Nazivlje: • Mužjak – jelen • Ženka – košuta • Mlado – tele (do kraja 3.mjeseca iduće godine, nakon toga mlade ženke su do prvog poroda košutice, a mužjaci su do čišćenja prvih rogova jelenčići) JELEN OBIČNI Rasprostranjenost Živi u Europi, Kanadi i Novom Zelandu, uvezen je zbog farmskog uzgoja. U Hrvatskoj ga ima u Slavoniji, Baranji i Gorskom kotru. Živi na području šuma, u planinskom djelu i nizinama velikih rijeka. Izgled i građa tijela Snažni su i viši su u grebenu nego u križima. Imaju visoke noge za trčanje. Dužina tijela: 225 – 275 cm Visina: 120 – 150 cm Težina: • Mužjak: 125 – 130 kg • Ženka: 70 – 130 kg Snažni mišići i tetive omogućuju brzi bijeg i skok. Npr. mogu skočiti 12 metara u daljinu i 3,5 metara u visinu. Boja dlake: • Od proljeća do jeseni rđastocrvenkasta, a po trbuhu bijela • Zimska je dlaka gušća, tamnosmeđa ili smeđe-siva Dobro razvijena osjetila (slabiji vid, ali jeleni bolje vide od srne). Imaju mirisne žlijezde koje im služe za obilježavanje teritorija i za parenje (označavanje početka parenja). Mirisne žlijezde se nalaze na korijenu repa, kod ženki na čelu i kod oboje na skočnom zglobu. Košute cijele godine žive u krdima, a mužjaci su distancirani (stari jeleni žive skroz sami, osamljeno). Jeleni se sele ljeti u više predjele, a zimi u niže. Sele se zbog hrane i parenja. To su životinje sumraka ali su aktivne i danju ako nema uznemiravanja u staništu. Jeleni se glasaju rikom, riču. U prosjeku traže 7 puta hranu kroz 24 sata. Jeleni se kaljužaju. Razmnožavanje U nizinama parenje počinje u 8. i 9. mjesecu, u planinama u 9. i 10. mjesecu. Tek u sezoni parenja jeleni se približavaju košutama. Jeleni vode borbe. Ne jedu, mogu izgubiti i do 30 kg i ugibaju od iscrpljenosti. Košuta nosi oko 7 i pol mjeseci. Pred porod košuta se odvoji od krda i traži mirno mjesto za porod. Tele teži oko 7 – 12 kg. Majka ga tada skriva u travi, hrani ga i brine se o njemu. A u krdo se priključi tek kada tele ojača. Životni vijek: 15 – 20 godina Neprijatelji: ris i vuk JELEN LOPATAR Mužjak se naziva lopatar, ženka je košuta. Rasprostranjenost Europa, Azija, Hrvatska (Brijuni, Istra, otoci i ponešto u Slavoniji). Izgled i građa tijela Manji je od jelena običnog. Dužina tijela: 140 cm Visina: 110 cm Težina mužjaka do 100 kg, a ženka do 60 kg. Ljetna dlaka je kestenjasto crvena sa pjegama, ima bijelo po trbuhu, nogama, repu i stražnjici. Zimska boja je smeđa sa bijelim. Rogove nosi samo mužjak. Rogovi imaju oblik lopate i zato se naziva lopatar. On se nikada ne kaljuža. Razmnožavanje Košuta je gravidna oko 7 i pol mjeseci i teli se ljeti. U ishrani je oskudnijih zahtjeva pa je prikladan za loša lovišta. JELEN AKSIS Rasprostranjenost Tipičan mediteranski tip – Brijuni i otoci, u kontinentalnim dijelovima Hrvatske nije uspio uzgoj. Izgled i građa tijela Dužina tijela: 150 cm Visina: 90 cm Dlaka je crvenkasto smeđa ili smeđa sa bijelim pjegama. Razmnožavanje Parenje i telenje nisu vezani za godišnje doba. SRNA Srna je preživač, biljojed. Nazivlje: • Mužjak – srndač ili srnjak • Ženka – srna • Mlado – lane (ženka se do prvog lanjenja naziva srnica, a mužjak do čiščenja prvih rogova srnjačić) Rasprostranjenost Europa (nema je u Skandinaviji, Irskoj,...). U Hrvatskoj srna je, uz divlju svinju, najrasprostranjenija krupna divljač (Slavonija, Baranja, Gorski kotar). Izgled i građa tijela Mužjak jedini nosi rogove. Križa su viša od grebena. Duge i vitke noge omogućuju joj dugačak i visok skok ali može trčati samo na kratke udaljenosti. Dužina tijela: 140 cm Visina: 75 cm Mužjak ima maksimalno 30 kg, a ženka do 25 kg. Ljetna dlaka je crvenkasto smeđa, a zimska sivo smeđa ili kestenjasto siva. Na stražnjici ima oznaku u obliku srca, bjelkaste boje koje se naziva zrcalo, ogledalo. Lane od prvog linjanja je smeđe boje sa bijelim pjegama. Ima mirisne žlijezde koje imaju ulogu u prepoznavanju, obilježavanju teritorija i parenja. Ima razvijena sva osjetila. Srna pažljivo odabire hranu (šumsko voće, borovnice, jagode, divlje jabuke, lišće, gljive). Stanuje u šumama, poljima, livadama sa grmljem, kreće se na malom prostoru (˝teritorijalna vrsta˝). Srne su odlični plivači i rado se kupaju ali nikada se ne kaljuže kao jeleni i divlje svinje. Najveća aktivnost im je po danu. Žive u krdima, a vođa je srna majka. Udružuju se u krda od jeseni do proljeća. Tek pred porod majka srna prekida vezu sa prošlogodišnjom lanadi. Glasanje poput piskanja je komunikacija između majke i lanadi. Razmnožavanje Srne se pare od sredine 7.mj do sredine 8.mj (tu nema rike i borbe kao kod jelena). Srnjak prati srnu koja se tjera. U prosjeku jedan srnjak oplodi do 4 srne. EMBRIOTENIJA je usporen razvoj zametka (nakon oplodnje jajna stanica se ne učvrsti u sluznicu maternice već slobodno pliva i sporo se razvija i tek krajem godine (12.mj) nastavlja se razvoj ploda i srne se olane u 5. ili 6.mj). Svrha embriotenije je da omogući dolazak mladunčadi u najboljim uvjetima za život (vremenskim i prehrambenim). Graviditet traje 150 dana a sa embriotenijom 290. Srne najčešće imaju blizance i lane ima maksimalno do 2 kg. Životni vijek: 15 godina Neprijatelji: vuk, ris, lisice, lasice, divlja mačka, psi lutalice, kuna DIVOKOZA Porodica goveda, potporodica koza. Nazivlje: • Mužjak – divojarac • Ženka – divokoza ili divlja koza • Mlado – jare Rasprostranjenost Europa, Azija, Hrvatska (Hrvatsko primorje, Gorski kotar). Izgled i građa tijela Čvrsta i snažna građa koja mu omogućuje život na teškim terenima. Ljetna dlaka je svijetlo smeđa, od zatiljka do korijena repa je pruga kestenjasto smeđe boje. Zimska dlaka je skoro crna, od gubice preko očiju ide uska tanka pruga, obrazi, čelo i grlo su prljavo bijele boje. Dužina tijela: 110 cm Visina: 80 cm Težina: 30 – 40 kg Rogove nose oba spola i oni su savinuti kao kuke. Papci im se brzo obnavljaju pa se zato može kretati i živjeti na kemenju. Mirisne žlijezde ima iza uški, u sezonu parenja nabrekne i izlučuje feromone. Njihova hrana je paša i brst (borovnice, vrbe, jele i aromatično bilje). U lovištu treba osigurati sol. Hrani se ujutro i kasno popodne, a između se odmara i preživa. Žive u krdima, jarci žive odvojeno. Razmnožavanje Pare se od 11.mj do sredine 12.mj i mužjaci se bore za ženke. Graviditet traje 5 i pol mjeseci. Životni vijek: i do 20 godina Neprijatelji: vuk, ris, lisica, orao, nanosi snijega |
