22.12.2008., ponedjeljak
Politika i gospodarstvo - 2.dio
|
USTROJSTVO RH Hrvatska je po svom uređenju parlamentarna republika. (sabor donosi najvažnije odluke) RH sastoji se od triobe vlasti: zakonodavna, izvršna i sudska vlast. Zakonodavna vlast – povećane ovlasti sabora, temeljni i najviši organ RH. Hrvatski sabor je jednodoman. U ožujku 2001. došlo je do promjene u ustavu, ukinut je županijski dom i od tada je jednodoman. Hrvatski sabor može imati: najmanje 100, a najviše 160 zastupnika (trenutno ih je 153). Hrvatski sabor ima redovna zastupanja 2 puta godišnje i to: 1) Od 15.01. do 15.07. 2) Od 15.09. do 15.12. Izvanredna zasjedanja hrvatskog sabora može sazvati predsjednik republike, vlada i većina zastupnika u saboru. Pitanja od nacionalne važnosti kao što su pitanje granica, početak rata, donošenje ustava, pitanje nacionalnih manjina ŕ donose se dotrećinskom većinom, a svi ostali ostalom većinom. Prvi ustav donesen u slobodnoj Republici Hrvatskoj je Božićni ustav = 22. Prosinca 1990. Ovlasti sabora su sljedeće: • hrvatski sabor donosi ustav • donosi zakone • raspisuje izbore za predsjednika (za predsjednika 5, parlament 4 godine) • donosi odluku o početku rata i zaključivanju mira • donosi odluku o promjeni granica • donosi odluke o pitanjima nacionalnih manjina • bira suce ustavnog suda • bira glavnog državnog odvjetnika, pučkog pravobranitelja i guvernera HNB-a (Hrvatska Narodna Banka – središnja i centralna banka RH) Vlada RH i predsjednik republike imaju izvršnu vlast. Članovi vlade: 4 podpredsjednika vlade (može ih biti 1 ili više, sad ih je 4), ministri. Članove vlade predlaže predsjednik vlade, rok za sastavljanje vlade je 1. rok --> 30 dana, a u slučaju da se ne sastavi onda još 30 dana. Ovlasti vlade RH su: • da vlada predlaže zakone i druge akte hrvatskom saboru • predlaže državni proračun i završni proračun • provodi zakone i druge odluke hrvatskog sabora • vodi vanjsku i unutarnju politiku • usmjerava i nadzire rad državne uprave • brine o gospodarskom razvitku zemlje • usmjerava djelovanje i razvitak javnih službi Vlada je odgovorna hrvatskom saboru za svoj rad. 2. dio izvršne vlasti ima predsjednik republike. Predsjednik se bira tajnim glasovanjem svakih 5 godina --> i može biti izabran najviše 2 puta. Predsjednik se bira većinom svih birača (50% + 1 glas) --> mora ostvariti apsolutnu većinu. Ako nitko ne ostvari većinu u 1.krugu, onda se ponavlja za 14 dana. U 2.krug ulaze 2 kandidata koji su u 1.krugu ostvarili najveći broj glasova. Izbori za novog predsjednika se obavljaju 30 ili 60 dana prije isteka mandata starog predsjednika. U slučaju kraće bolesti ili odsutnosti predsjednika, zamjenjuje ga predsjednik sabora. Ovlasti predsjednika republike su sljedeće: • predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu • odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH • raspisuje izbore za hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje • predsjednik raspisuje referendum u skladu sa ustavom • dodjeljuje mandat za sastavljanje vlade • daje pomilovanja • dodjeljuje odlikovanja • vrhovni je zapovjednik vojske • na temelju odluke sabora objavljuje rat i zaključuje mir Predsjednik je direktno odgovoran ustavnom sudu --> mora donijeti odluku u roku 30 dana da li je povrijedio, ako ustavni sud okrivi krivicu predsjednika onda prestaje dužnost. Predsjedniku pomažu savjetovna tijela (koja on bira i razrješuje). SUDBENA VLAST Sudbenu vlast u RH čine svi sudovi. Sudska vlast je neovisna o sudovima u RH. Sudovi u RH: • USTAVNI • VRHOVNI • ŽUPANIJSKI • OPĆINSKI • UPRAVNI • VISOKI TRGOVAČKI • TRGOVAČKI Suci = 5 godina (mandat), nakon ponovnog imenovanja je stalna do 70 godina, onda prestaje dužnost, ili ako bude kažnjen za neko djelo ili ako sam podnese zahtjev ostavke. Suce i državne odvjetnike bira državno sudbeno vijeće. Državni odvjetnici se biraju iz redova istaknutih sudaca i profesora pravnih znanosti. Glavnog državnog odvjetnika bira sabor na vrijeme od 4 godine. Pučki pravobranitelj je opunomoćenik hrvatskog sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana, bira ga hrvatski sabor na 8 godina. USTAVNI SUD Ustavni sud nadilazi uobičajene nadležnosti sudova. Njegova zadaća je odlučivanje o ustavnosti zakona i drugih propisa. Ustavni sud: • odlučuje o suglasnosti zakona sa ustavom • štiti ustavne slobode i prava čovjeka i građanina • rješava sukobe između zakonodavne, izvršne i sudske vlasti • odlučuje o odgovornosti predsjednika republike • nadzire ustavnost programa i djelovanje političkih stranaka • nadzire ustavnost i zakonitost izborai referendum. Ustavni sud ima 13 sudaca, bira ih hrvatski sabor na 8 godina. USTROJ LOKALNE UPRAVE I SAMOUPRAVE Jedinice su: • grad • općina i • županija LJUDSKA PRAVA Ljudska prava su jednaka za sve ljude. Ona su urođena, neotuđiva, što znači da vrijede uvijek i ne mogu nikome biti oduzeta. Njihova najvažnija zadaća je zaštita građana od države. Ljudska prava mogu se podijeliti u više skupina: • osobna • politička i civilna • socijalna i ekonomska • prava treće generacije (ekološka) OSOBNA PRAVA su: • pravo na život • pravo na slobodan razvoj osobe • pravo čovjeka na zaštitu od napada svake vrste tako da njegovo ljudsko dostojanstvo bude netaknuto POLITIČKA I CIVILNA PRAVA (GRAĐANSKA) su: • pravo na neometano sudjelovanje u političkom životu • pravo na slobodu mišljenja, tiska SOCIJALNA I EKONOMSKA PRAVA su: • pravo na osnovne stvari potrebne za egzistenciju • pravo na obrazovanje • pravno na rad, plaću • pravo na socijalnu skrb • pravo na liječenje PRAVA 3. GENERACIJE Tek se odnedavno ubrajaju u ljudska prava. • pravo na zaštitu okoliša • pravo na zdrav život • ekološka i informacijska prava Dokument o ljudskim pravima koji vrijedi za sve narode i sve države – OPĆA DEKLARACIJA O PRAVIMA ČOVJEKA, donio ju je UN, donesena je 10. Prosinca 1948., sastoji se od 30 članaka. EUROPSKA UNIJA Članovi su: 1) Austrija 2) Belgija 3) Bugarska 4) Cipar 5) Češka 6) Danska 7) Estonija 8) Finska 9) Francuska 10) Grčka 11) Irska 12) Italija 13) Litva 14) Letonija 15) Luxemburg 16) Malta 17) Mađarska 18) Nizuzemska 19) Njemačka 20) Poljska 21) Portugal 22) Rumunjska 23) Slovačka 24) Slovenija 25) Španjolska 26) Švedska 27) Velika Britanija Himna – Oda radosti Euro se 1.put uvodi 1. Siječnja 1999. a tek u veljači 2002. u potpunosti zamijenjuje nacionalne valute. Svaka država ima svoju centralnu banku, središnja banka EU je u Frankfurtu (ESCB). EU temelji se na nekoliko ugovora: 1) Ugovor zajednica za ugljen i čelik 2) Europska ekonomska zajednica (EEZ) (koju su činile zemlje Beneluxa + Francuska, Italija i Z. Njemačka) 3) Ugovor o Europskoj zajednici za atomsku energiju (EURATOM) 4) Ugovor iz mastrikta, na temelju kojeg nastaje EU Institucije EU su: 1) EUROPSKI PARLAMENT • to je zastupničko tijelo kojeg građani biraju izravno • sjedište Europskog parlamenta --> Strasbourg, Bruxelles, Luksemburg 2) VIJEĆE EU (Vijeće ministra) • 27 članova • Zakonodavno tijelo EU – svaki put su ministri o čemu se raspravlja • Precjedava se mijenja svakih 6. Mjeseci, nova država članica preuzima vodstvo 3) EUROPSKA KOMISIJA • Izvršno tijelo EU • Ima 27 članova • Mandat Europske komisije traje 5 godina • Sjedište u Bruxellesu Svi jezici država članova su službeni jezici. Najrasprostranjeniji su Engleski, zatim Francuski. |
