25.11.2008., utorak

HRVATSKI - drugo razdoblje u hrv. knjiž.


DRUGO RAZDOBLJE U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI
(1929. – 1952.)

• Povratak realizma u književnost
1) Utilitarni realizam ŕ neki su intelektualci 30 – ih godina nametnuli književnosti obvezu da se bavi socijalnim temama i da pridonose njihovu rješavanju
2) Socijalni realizam ŕ ostvaruju pisce koji su htjeli stvoriti djelo socijalne tematike
3) Psihološki realizam ŕ prikazuju unutarnji svijet ličnosti i likova
4) Socijalno – psihološki realizam ŕ dominira socijalna tema s prikazom unutarnjeg svijeta likova
5) Psihološko – analitički realizam ŕ modernizacija realističkog postupka – defabularizacija i iskaz podsvijesti, asocijacije
• Osnovna oznaka stvaralaštva je mitski realizam ŕ uzimanje sadržaja iz stvarnosti (seosku i regionalnu)
• 1933. Miroslav Krleža objavljuje Predgovor podravskim motivima Krste Hegedušića – esej o umjetnosti čime započinje tzv. Sukob na književnoj ljevici ŕ Krleža se suprotstavlja mišljenju da umjetničko stvaranje mora biti odraz društvenih trenutaka
• Ovo se razdoblje naziva i drugom modernom jer joj je s modernom zajednička usmjerenost na europsku i svjetsku književnost
• Značajke: vodeći književnici okupljaju se oko dvaju književnih časopisa: Krugovi i Razlog

KRUGOVI (1952. – 1958.)
Ř U književnost ulazi nova generacija pisaca (1920. – 1932.)
Ř Krugovaše zastupaju prvi osvješteni literarni program u hrvatskoj književnosti nakon 2. Svjetskog rata
Ř Misao Vlatka Pavletića: ˝Neka bude živost˝
Ř Predstavnici: Slavko Mihalić, Josip Pupačić, Ivan Slamnig, Jure Kaštelan, Vesna Parun, Vladan Desnica, Ranko Marinhović, Petar Šegedin

RAZLOG (1961. – 1968.)
Ř Pisci između 1934. – 1947.
Ř ˝filozofsko pjesništvo˝ jer se izjednačuju knjiž. I fil. Nastojanja
Ř Predstavnici: Dubravko Horvatić, Ante Stamač, Zvonimir Mrhonjić, Igor Zidić

• Ironija i sarkazam ŕ kmetu je svejedno gdje će umrijeti kad će ionako umjesto spomenika imati na grobu pseći izmet
• Krleža promišlja podređen položaj hrv. kmeta
• Naslov balade mogao bi biti i neko drugo ime gospodara – vojnog ili civilnog, osobe kojoj je hrv. seljak bio i bit će podređen
• Tema: težak položaj hrvatskih seljaka kroz stoljeća
• Rezignacija (mirenje sa sudbinom) vidljiva u variranju stihova pučke filozof.
• Završna ironija i sarkazam o bezvrijednom životu i omalovažavanju pojedinca i nakon smrti

• Predstavnici i djela
• LIRIKA
Ř Dragutin Tadijanović – Lirika
Ř Dobriša Cesarić – Lirika
Ř Tin Ujević – Auto na korzu, Ojađeno zvono
Ř Miroslav Krleža – Balade Petrice Kerempuha
Ř Ivan Goran Kovačić – Jama
Ř Jure Kaštelan – Crveni konj
Ř Vesna Parun – Zore i vihori
• EPIKA
• Miroslav Krleža – Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda
MIROSLAV KRLEŽA (1893.-1981.)

• Rodio se u Zagrebu, u obitelji gradskog redarstvenog nadstražara
• Pučku školu i gimnaziju završio je u Zagrebu
• nakon toga upisao se u Kadetsku školu u Pečuhu
• pohađao je Vojnu akademiju koju napušta
• Odlazi na bojište
• brzo se vraća u Zagreb
• Prvo djelo - 1914. ŕ Legenda (drama)

Stvaralačke faze:
1. Romantičko-simbolička (1914.-1918.)
2. Ekspresionistička (1918.-1926.)
3. Realističko-psihološko (1926.-1932.)

Jedna od faza bila je ekspresionistička faza, Krleža doživljava vlastitu unutrašnjost kao TUBULU RASU (praznu ploču), na koju se slažu vanjski podražaji i na bjelini vlastite unutarnje podloge vanjski svijet se čini ružnim i prljavim. Boje prikrivaju bit stvari, kod Krleže je naglašena svijest o prolaznosti i ravnodušnost svijeta prema pojedincu i njegovom JA.

• 1950. Imenovan je ravnateljem Leksikografskog zavoda
Ř 1919. Plamen – koji je pokrenuo uz pomoć Augusta Cesareca. Časopis izlazi samo 1919.
• lirika i drama
• ratna lirika – ključne riječi su noć, smrt i krv
• ta je lirika izraz pjesnikova duševnog stanja u ratnom vihoru ŕ PJESME I, II, III
• ZBIRKA PJESAMA SIMFONIJE (1917.)

1. Dramski ciklus
• Legenda, Kraljevo, Kristafer Columbo i Michaelangelo Buonaroti)
2. Dramski ciklus
• Galicija (realističko-psihološki), Gogota, Vučjak
3. Dramski ciklus
• Psihološke drame
• Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda

• Pjesništvo – Popodnevna simfonija, Pan, Tri simfonije, Knjiga pjesama
• Proza – Hrvatski bog Mars, Povratak Filipa Latinovicza, Vražji otok, Na rubu pameti

Balade Petrice Kerempuha
• Knjigu o Petrici Kerempuhu napisao je Jakov Lovrenčić
• Kerempuh
Ř Doslovno značenje – crijeva, trbuh, drobina
Ř Preneseno značenje – lukavac, vragolast, domišljat
• Sukob dviju klasa = klasa seljaka i patnika i klasa plemića, oficira, nasilnika
• Balade su napisane kajkavštinom koju je Krleža učio iz starih kajkavskih pjesmarica i rječnika
• Djelo je zapravo pjesnikova vizija hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora, dakle sa socijalno – klasne razine
• ˝nikada nije bilo da nekako nije bilo˝ - pučka filozofija – kmet je uvijek morao ići na Haku, u rat, uvijek će biti gladan, mora biti podvita repa

TIN UJEVIĆ (1891. – 1955.)

• Hrvatski suvremeni pjesnik
• Rođen u Vrgorcu
• Polazi osnovnu školu u Vrgorcu i u Makarskoj, gimnaziju u Splitu
• Filozofski fakultet u Zagrebu
• Bio je pjesnik, esejist, prevoditelj, kritičar, boem
• Boemski način života ŕ Beogradu, Splitu, Parizu, Beogradu, Sarajevu, Splitu i na kraju u Zagrebu (od 1940.)
• 1909. Objavljuje u mladoj hrvatskoj I. sonet – Za novim vidicima te se priključuje Matoševom književnom krugu
• Objavljuje oko desetak djela, no biva ne prihvaćen
• Jedini koji priznaje njegov talent je Šimić
• Prvi predstavnik misaone ili refleksivne poezije, lirike

• ZBIRKE PJESAMA
Ř Lelek sebra (1920.)
Ř Kolajna (1926.)
Ř Auto na korzu (1932.)
Ř Ojađeno zvono (1933.)
Ř Žedan kamen na studencu (1945.)
Ř Eseji – Ljudi za vratima gostionice, Shalpel kaosa

Svakidašnja jadikovka
Ř Misaona lirska pjesma
Ř Odnos pojedinca prema životu
Ř TEMA: Beznađe, starost duše koja isključuje svaku volju za životom i sposobnost za promjenom vlastitog života
Ř Lirski subjekt teži za toplinom i ljubavlju, ne dobiva je, ostaje sam i jadikovka je vječna (tuga, nemir, očaj)
Ř Motiv starmladosti (starost duše u mladom tijelu)
Ř Obraćanje Bogu (prisjećanje na obećanja)
Ř Obraćanje Bogu (želja za smrću)
Ř Lirski je subjekt osuđen na lutanje, beznađe, usamljenost, suosjeća sa Kristovom mukom, žudi za promjenom, ali ništa se ne događa, jadikovka je vječna

Notturno
• Noćni doživljaj ljepote, intenzivan i kratkotrajan; ljudska osamljenost
• TEMA: noćni doživljaj ljepote
• 1. Strofa – i tijelo i duh sjedinjeni su u doživljaju ljepote, doživljaj približava lirski subjekt do samog ruba smrti
• 2. Strofa – duša je strasna, ona je baklja koja vodi čovjeka i svijetli mu u tmini života
- Spoznaja o trajnoj ljudskoj osamljenosti
• Doživljaj je intenzivan i kratkotrajan
• TEMA: tragična sudbina umjetnika koji umire

Božanska ženo, gospo nepoznata
• Obraćanje voljenoj ženi koja je plod njegove mašte
• Želja za ljubavlju, strepnja od siline osjećaja i ženine ljepote
• Voljena žena kao oličenje fizičke i duhovne ljepote, nedostižna i anonimna
• Njezina ljepota i blagost izražene i u njezinu imenu: Beata
• Ostaju samo san i sveprisutno pitanje: tko je ona, što je ona i gdje je ona?
• Sonet (petrarhistički izraz) adekvatan petrarhističkom senzibilitetu
• TEMA: Težnja za ljubavlju i voljenom ženom, neostvarena ljubav

Pobratimstvo lica u svemiru
• TEMA: čovjek u odnosu prema drugim ljudima, zajedništvo
• Pobratimstvo: zajedništvo ljudi – misli, snovi, grijeh, snaga i sebičnost
• Spoznaja o ljudskom zajedništvu koje ne isključuje induvidualnost svakog pojedinca
• Život kao božanska i vječna pojava, čovjek kao dio svemira


DRAGO GERVAIS (1902. – 1980.)

• Rođen u Opatiji
• Završio je Pravo te je radio kao odvjetnik
• Bio je dramaturg Narodnog kazališta u Rijeci
• Predstavnik je dijalektalne poezije na čakavskom narječju uz Mate Balota
• Osim poezije pisao je i komedije
• Najpoznatija je KAROLINA RIJEČKA
• ZBIRKE PJESAMA
Ř ČAKAVSKI STIHOVI
Ř ISTARSKI KONTAT

Tri nonice
• Čakavština
• Prikaz malih ljudi i ljudskog ogovaranja
• Smijeh nad postupcima triju bakica koje najprije ogovaraju okolinu, a potom i onu koja prva ode


DRAGUTIN TADIJANOVIĆ (1905.)

• Rodio se u Rastušju, pokraj Slavonskog Broda
• U Slavonskom Brodu je završio gimnaziju, a u Zagrebu Filozofski fakultet
• Osnovao je Institut za književnost (JAZU/HAZU)
• DJELA: Lirika šestorice, Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Moje djetinjstvo, Kruh svagdanji

Balada o zaklanim ovcama
• Misaona lirska pjesma; balada
• Epsko-lirska vrsta s tragičnim završetkom
• Svitanje = dolazak pastirice sa stadom ovaca u grad
• Mesarski pomoćnici bezosjećajno odvlače ovce, klanje ovaca
• Dan = pastiričin povratak, tuga za ovcama
• Kontrast = nedužnost – nasilje, žrtva – silnik, selo – grad
• Selo – kao mjesto povezanosti čovjeka i prirode
• Grad – ravnodušnost, podređenost novca
• Priroda ostaje blještava i prelijepa, ravnodušna
• Nemoć životinja da se suprotstave

Dugo u noć, u zimsku bijelu noć
• Motiv noći – zimska – gluha, pusta, bijela
• Motiv majke – prosjeda, pognuta, žalosna
• Kontrast – svjetlost – tama, toplina – hladnoća
• Važnost bijele boje – čistoća i ljepota djetinjstva
• Slika obiteljskog doma punog topline, ljepote, blagosti, mekoće, ali i majčinog trpljenja i teškog načina života
• Sjaj u majčinim očima: ljubav, suze, toplina
• Slobodan stih, muzikalnost


DOBRIŠA CESARIĆ (1902. – 1980.)

• Rodio se u Slavonskoj Požegi
• Osnovnu školu i četiri razreda realne gimnazije završava u Osijeku, u Zagrebu maturira
• Radio je kao lektor u Školi narodnog zdravlja
• Umro je u Zagrebu

DJELA: Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Izabrane pjesme, Voćka poslije kiše, Povratak

Oblak
• Misaona lirska pjesma
• Osnovni motiv:
Ř DOSLOVNO ZNAČENJE
ü Motiv oblaka – pojavio se u predvečerje
ü Kvario ljepotu
ü Ljudi ga nisu zamijetili
ü Plovio je sve više
ü Raznio ga vjetar
Ř ALEGORIJSKO ZNAČENJE
ü Motiv umjetnika – živi u visinama svoga duha
ü ˝krvarenje ljepote˝ ukazanje na bolno nastajanje ljepote
ü Želi se uzdići još više
ü Ljudi ne zamjećuju njegovu ljudsku ljepotu
ü Umire

Povratak
• Misaona lirska pjesma
• TEMA: život
• Cikličnost života: ljubav – mogućnost ponovnog proživljavanjaljubavi; nepostojanje saznanja o bivšem životu i bivšoj ljubavi
• Život kao kružno kretanje – ljudska je spoznaja ograničena; čovjek samo može pokušavati odgonetnuti tajnu života i smrti i vrti se u krug
• Poetska je poruka da je život vječan i neprekidno se obnavlja
• Slobodni stih
• Relativnost ljudske spoznaje

Balada iz predgrađa
• Socijalna lirska pjesma
• Svjetlost lampe kao mogućnost promatranja ljudske bijede = užurbanost, pognutost pod težinom briga, život ide dalje jer pojedinačna smrt ništa ne mijenja
• Kontrast = svjetlost – mrak postaje kontrast između radosti i tuge, kratkotrajnost radosti siromašnih
• Ponavljanje 1. Strofe na kraju pjesme: sve se ponavlja, život se nastavlja usprkos tomu što jedan pojedinac više ne postoji
• Stih je slobodan









| 18:18 | Komentari (0) | Print | x |

POST
HOME
CHAT
LINKS
CONTACT
ABOUT