DRUGO RAZDOBLJE U HRVATSKOJ KNJIŽEVNOSTI (1929. – 1952.) • Povratak realizma u književnost 1) Utilitarni realizam ŕ neki su intelektualci 30 – ih godina nametnuli književnosti obvezu da se bavi socijalnim temama i da pridonose njihovu rješavanju 2) Socijalni realizam ŕ ostvaruju pisce koji su htjeli stvoriti djelo socijalne tematike 3) Psihološki realizam ŕ prikazuju unutarnji svijet ličnosti i likova 4) Socijalno – psihološki realizam ŕ dominira socijalna tema s prikazom unutarnjeg svijeta likova 5) Psihološko – analitički realizam ŕ modernizacija realističkog postupka – defabularizacija i iskaz podsvijesti, asocijacije • Osnovna oznaka stvaralaštva je mitski realizam ŕ uzimanje sadržaja iz stvarnosti (seosku i regionalnu) • 1933. Miroslav Krleža objavljuje Predgovor podravskim motivima Krste Hegedušića – esej o umjetnosti čime započinje tzv. Sukob na književnoj ljevici ŕ Krleža se suprotstavlja mišljenju da umjetničko stvaranje mora biti odraz društvenih trenutaka • Ovo se razdoblje naziva i drugom modernom jer joj je s modernom zajednička usmjerenost na europsku i svjetsku književnost • Značajke: vodeći književnici okupljaju se oko dvaju književnih časopisa: Krugovi i Razlog KRUGOVI (1952. – 1958.) Ř U književnost ulazi nova generacija pisaca (1920. – 1932.) Ř Krugovaše zastupaju prvi osvješteni literarni program u hrvatskoj književnosti nakon 2. Svjetskog rata Ř Misao Vlatka Pavletića: ˝Neka bude živost˝ Ř Predstavnici: Slavko Mihalić, Josip Pupačić, Ivan Slamnig, Jure Kaštelan, Vesna Parun, Vladan Desnica, Ranko Marinhović, Petar Šegedin RAZLOG (1961. – 1968.) Ř Pisci između 1934. – 1947. Ř ˝filozofsko pjesništvo˝ jer se izjednačuju knjiž. I fil. Nastojanja Ř Predstavnici: Dubravko Horvatić, Ante Stamač, Zvonimir Mrhonjić, Igor Zidić • Ironija i sarkazam ŕ kmetu je svejedno gdje će umrijeti kad će ionako umjesto spomenika imati na grobu pseći izmet • Krleža promišlja podređen položaj hrv. kmeta • Naslov balade mogao bi biti i neko drugo ime gospodara – vojnog ili civilnog, osobe kojoj je hrv. seljak bio i bit će podređen • Tema: težak položaj hrvatskih seljaka kroz stoljeća • Rezignacija (mirenje sa sudbinom) vidljiva u variranju stihova pučke filozof. • Završna ironija i sarkazam o bezvrijednom životu i omalovažavanju pojedinca i nakon smrti • Predstavnici i djela • LIRIKA Ř Dragutin Tadijanović – Lirika Ř Dobriša Cesarić – Lirika Ř Tin Ujević – Auto na korzu, Ojađeno zvono Ř Miroslav Krleža – Balade Petrice Kerempuha Ř Ivan Goran Kovačić – Jama Ř Jure Kaštelan – Crveni konj Ř Vesna Parun – Zore i vihori • EPIKA • Miroslav Krleža – Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda MIROSLAV KRLEŽA (1893.-1981.) • Rodio se u Zagrebu, u obitelji gradskog redarstvenog nadstražara • Pučku školu i gimnaziju završio je u Zagrebu • nakon toga upisao se u Kadetsku školu u Pečuhu • pohađao je Vojnu akademiju koju napušta • Odlazi na bojište • brzo se vraća u Zagreb • Prvo djelo - 1914. ŕ Legenda (drama) Stvaralačke faze: 1. Romantičko-simbolička (1914.-1918.) 2. Ekspresionistička (1918.-1926.) 3. Realističko-psihološko (1926.-1932.) Jedna od faza bila je ekspresionistička faza, Krleža doživljava vlastitu unutrašnjost kao TUBULU RASU (praznu ploču), na koju se slažu vanjski podražaji i na bjelini vlastite unutarnje podloge vanjski svijet se čini ružnim i prljavim. Boje prikrivaju bit stvari, kod Krleže je naglašena svijest o prolaznosti i ravnodušnost svijeta prema pojedincu i njegovom JA. • 1950. Imenovan je ravnateljem Leksikografskog zavoda Ř 1919. Plamen – koji je pokrenuo uz pomoć Augusta Cesareca. Časopis izlazi samo 1919. • lirika i drama • ratna lirika – ključne riječi su noć, smrt i krv • ta je lirika izraz pjesnikova duševnog stanja u ratnom vihoru ŕ PJESME I, II, III • ZBIRKA PJESAMA SIMFONIJE (1917.) 1. Dramski ciklus • Legenda, Kraljevo, Kristafer Columbo i Michaelangelo Buonaroti) 2. Dramski ciklus • Galicija (realističko-psihološki), Gogota, Vučjak 3. Dramski ciklus • Psihološke drame • Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda • Pjesništvo – Popodnevna simfonija, Pan, Tri simfonije, Knjiga pjesama • Proza – Hrvatski bog Mars, Povratak Filipa Latinovicza, Vražji otok, Na rubu pameti Balade Petrice Kerempuha • Knjigu o Petrici Kerempuhu napisao je Jakov Lovrenčić • Kerempuh Ř Doslovno značenje – crijeva, trbuh, drobina Ř Preneseno značenje – lukavac, vragolast, domišljat • Sukob dviju klasa = klasa seljaka i patnika i klasa plemića, oficira, nasilnika • Balade su napisane kajkavštinom koju je Krleža učio iz starih kajkavskih pjesmarica i rječnika • Djelo je zapravo pjesnikova vizija hrvatske povijesti promatrane u nizu seljačkih buna i otpora, dakle sa socijalno – klasne razine • ˝nikada nije bilo da nekako nije bilo˝ - pučka filozofija – kmet je uvijek morao ići na Haku, u rat, uvijek će biti gladan, mora biti podvita repa TIN UJEVIĆ (1891. – 1955.) • Hrvatski suvremeni pjesnik • Rođen u Vrgorcu • Polazi osnovnu školu u Vrgorcu i u Makarskoj, gimnaziju u Splitu • Filozofski fakultet u Zagrebu • Bio je pjesnik, esejist, prevoditelj, kritičar, boem • Boemski način života ŕ Beogradu, Splitu, Parizu, Beogradu, Sarajevu, Splitu i na kraju u Zagrebu (od 1940.) • 1909. Objavljuje u mladoj hrvatskoj I. sonet – Za novim vidicima te se priključuje Matoševom književnom krugu • Objavljuje oko desetak djela, no biva ne prihvaćen • Jedini koji priznaje njegov talent je Šimić • Prvi predstavnik misaone ili refleksivne poezije, lirike • ZBIRKE PJESAMA Ř Lelek sebra (1920.) Ř Kolajna (1926.) Ř Auto na korzu (1932.) Ř Ojađeno zvono (1933.) Ř Žedan kamen na studencu (1945.) Ř Eseji – Ljudi za vratima gostionice, Shalpel kaosa Svakidašnja jadikovka Ř Misaona lirska pjesma Ř Odnos pojedinca prema životu Ř TEMA: Beznađe, starost duše koja isključuje svaku volju za životom i sposobnost za promjenom vlastitog života Ř Lirski subjekt teži za toplinom i ljubavlju, ne dobiva je, ostaje sam i jadikovka je vječna (tuga, nemir, očaj) Ř Motiv starmladosti (starost duše u mladom tijelu) Ř Obraćanje Bogu (prisjećanje na obećanja) Ř Obraćanje Bogu (želja za smrću) Ř Lirski je subjekt osuđen na lutanje, beznađe, usamljenost, suosjeća sa Kristovom mukom, žudi za promjenom, ali ništa se ne događa, jadikovka je vječna Notturno • Noćni doživljaj ljepote, intenzivan i kratkotrajan; ljudska osamljenost • TEMA: noćni doživljaj ljepote • 1. Strofa – i tijelo i duh sjedinjeni su u doživljaju ljepote, doživljaj približava lirski subjekt do samog ruba smrti • 2. Strofa – duša je strasna, ona je baklja koja vodi čovjeka i svijetli mu u tmini života - Spoznaja o trajnoj ljudskoj osamljenosti • Doživljaj je intenzivan i kratkotrajan • TEMA: tragična sudbina umjetnika koji umire Božanska ženo, gospo nepoznata • Obraćanje voljenoj ženi koja je plod njegove mašte • Želja za ljubavlju, strepnja od siline osjećaja i ženine ljepote • Voljena žena kao oličenje fizičke i duhovne ljepote, nedostižna i anonimna • Njezina ljepota i blagost izražene i u njezinu imenu: Beata • Ostaju samo san i sveprisutno pitanje: tko je ona, što je ona i gdje je ona? • Sonet (petrarhistički izraz) adekvatan petrarhističkom senzibilitetu • TEMA: Težnja za ljubavlju i voljenom ženom, neostvarena ljubav Pobratimstvo lica u svemiru • TEMA: čovjek u odnosu prema drugim ljudima, zajedništvo • Pobratimstvo: zajedništvo ljudi – misli, snovi, grijeh, snaga i sebičnost • Spoznaja o ljudskom zajedništvu koje ne isključuje induvidualnost svakog pojedinca • Život kao božanska i vječna pojava, čovjek kao dio svemira DRAGO GERVAIS (1902. – 1980.) • Rođen u Opatiji • Završio je Pravo te je radio kao odvjetnik • Bio je dramaturg Narodnog kazališta u Rijeci • Predstavnik je dijalektalne poezije na čakavskom narječju uz Mate Balota • Osim poezije pisao je i komedije • Najpoznatija je KAROLINA RIJEČKA • ZBIRKE PJESAMA Ř ČAKAVSKI STIHOVI Ř ISTARSKI KONTAT Tri nonice • Čakavština • Prikaz malih ljudi i ljudskog ogovaranja • Smijeh nad postupcima triju bakica koje najprije ogovaraju okolinu, a potom i onu koja prva ode DRAGUTIN TADIJANOVIĆ (1905.) • Rodio se u Rastušju, pokraj Slavonskog Broda • U Slavonskom Brodu je završio gimnaziju, a u Zagrebu Filozofski fakultet • Osnovao je Institut za književnost (JAZU/HAZU) • DJELA: Lirika šestorice, Lirika, Sunce nad oranicama, Pepeo srca, Dani djetinjstva, Tuga zemlje, Pjesme, Moje djetinjstvo, Kruh svagdanji Balada o zaklanim ovcama • Misaona lirska pjesma; balada • Epsko-lirska vrsta s tragičnim završetkom • Svitanje = dolazak pastirice sa stadom ovaca u grad • Mesarski pomoćnici bezosjećajno odvlače ovce, klanje ovaca • Dan = pastiričin povratak, tuga za ovcama • Kontrast = nedužnost – nasilje, žrtva – silnik, selo – grad • Selo – kao mjesto povezanosti čovjeka i prirode • Grad – ravnodušnost, podređenost novca • Priroda ostaje blještava i prelijepa, ravnodušna • Nemoć životinja da se suprotstave Dugo u noć, u zimsku bijelu noć • Motiv noći – zimska – gluha, pusta, bijela • Motiv majke – prosjeda, pognuta, žalosna • Kontrast – svjetlost – tama, toplina – hladnoća • Važnost bijele boje – čistoća i ljepota djetinjstva • Slika obiteljskog doma punog topline, ljepote, blagosti, mekoće, ali i majčinog trpljenja i teškog načina života • Sjaj u majčinim očima: ljubav, suze, toplina • Slobodan stih, muzikalnost DOBRIŠA CESARIĆ (1902. – 1980.) • Rodio se u Slavonskoj Požegi • Osnovnu školu i četiri razreda realne gimnazije završava u Osijeku, u Zagrebu maturira • Radio je kao lektor u Školi narodnog zdravlja • Umro je u Zagrebu DJELA: Lirika, Spasena svjetla, Izabrani stihovi, Pjesme, Izabrane pjesme, Voćka poslije kiše, Povratak Oblak • Misaona lirska pjesma • Osnovni motiv: Ř DOSLOVNO ZNAČENJE ü Motiv oblaka – pojavio se u predvečerje ü Kvario ljepotu ü Ljudi ga nisu zamijetili ü Plovio je sve više ü Raznio ga vjetar Ř ALEGORIJSKO ZNAČENJE ü Motiv umjetnika – živi u visinama svoga duha ü ˝krvarenje ljepote˝ ukazanje na bolno nastajanje ljepote ü Želi se uzdići još više ü Ljudi ne zamjećuju njegovu ljudsku ljepotu ü Umire Povratak • Misaona lirska pjesma • TEMA: život • Cikličnost života: ljubav – mogućnost ponovnog proživljavanjaljubavi; nepostojanje saznanja o bivšem životu i bivšoj ljubavi • Život kao kružno kretanje – ljudska je spoznaja ograničena; čovjek samo može pokušavati odgonetnuti tajnu života i smrti i vrti se u krug • Poetska je poruka da je život vječan i neprekidno se obnavlja • Slobodni stih • Relativnost ljudske spoznaje Balada iz predgrađa • Socijalna lirska pjesma • Svjetlost lampe kao mogućnost promatranja ljudske bijede = užurbanost, pognutost pod težinom briga, život ide dalje jer pojedinačna smrt ništa ne mijenja • Kontrast = svjetlost – mrak postaje kontrast između radosti i tuge, kratkotrajnost radosti siromašnih • Ponavljanje 1. Strofe na kraju pjesme: sve se ponavlja, život se nastavlja usprkos tomu što jedan pojedinac više ne postoji • Stih je slobodan |