1. polugodište GENETIKA proučava nasljeđivanje. Gregor Mendel – osnivač genetike Johansson je prvi upotrijebio naziv gen – osnivač osobina 1 gen – 1 osobina 1 gen – više osobina (polifenija) više gena – 1 osobina (poligenija) DNA - šećer – deoksiriboza - dušična baza – purinske (adenin, gvanin) pirimidske (timin, citozin) - fosfatna skupina – P - dvočlana RNA - šećer – riboza - dušična baza – adenin, gvanin / uracil, citozin - fosfatna skupina – P - jednočlana GENOTIP (genom) su svi geni nekog organizma. FENOTIP – to su izražene osobine (geni), svi geni ne dolaze uvijek do izražaja. Osnovna građevna jedinica DNA i RNA je nukleotid. KOMPLEMENTARNE BAZE su dušične baze koje se uvijek međusobno povezuju. (A i T, G i C) Genetski zapis čine dušične baze u DNA. PROKARIOTI - ˝nemaju pravu jezgru˝ (bakterije i modrozelene alge) - imaju 1 prstenastu DNA koja se nalazi direktno u citoplazmi i zove se nukleoid. Nikada ne stvaraju kromosome. EUKARIOTI - ˝imaju pravu jezgru˝ (životinje, biljke, gljive) - DNA je odvojena od citoplazme jezgrinom ovojnicom - DNA ima 2 slobodna kraja - Koliko je molekula DNA toliko će biti kromosoma u diobi - Čovjek – oko 50 000 gena Plazmidi su mali nizovi gena koji se nalaze u citoplazmi, prstenasti su. Kod eukariota se ne zna čemu služe, kod bakterija mogu nositi otpornost na antibiotike. Bakterije mogu te plazmide davati jedna drugoj i taj se proces zove konjugacija. DNA sadrži upute za stvaranje proteina, a RNA stvara proteine prema tim uputama. gRNA ili mRNA – Messenger ili glasnička RNA – prenosi poruke od jezgre do ribosoma koje proteine treba proizvesti rRNA – ribosomska RNA – izgrađuje ribosome – tjelešca u citoplazmi na kojima se stvaraju proteini tRNA – transportna RNA – sakuplja aminokiseline i donosi ih do ribosoma PREPISIVANJE ili transkripcija se događa u jezgri, na temelju DNA nastaje mRNA tako da se dušične baze iz DNA ˝prepisuju˝ u njima komplementarne baze. PREVOĐENJE ili translacija se događa na ribosomima, pri tom se šifre sa mRNA pretvaraju u niz amino kiselina. KARIOTIP (kariogram) su svi kromosomi jedne vrste. INTERFAZA je vrijeme između dviju dioba. Kromosomi nastaju na kraju interfaze, udvostručenjem DNA i njenim skraćivanjem. Kromosomi se mogu vidjeti samo u toku diobe. DIPLOIDAN broj kromosoma – broj kromosoma u tjelesnim stanicama (2n = 46) HAPLOIDAN broj kromosoma – broj kromosoma u spolnim stanicama (n = 23) AUTOSOMI ili tjelesni kromosomi – nose gene za različite tjelesne osobine HETEROSOMI ili spolni kromosomi – određuju spol HISTONI su proteini na koje se namotava DNA prilikom stvaranja kromosoma. DOMINANTNI geni ako su prisutni u stanici uvijek dolaze do izražaja. Označavaju se velikim slovom. RECESIVNI geni dolaze do izražaja samo ako je i drugi gen za istu osobinu recesivan. KONDOMINANTNI geni su geni koji su međusobno jednako jaki. HOMOLOGNI kromosomi su kromosomi jednaki po dužini i položaju centromere, a nose gene za iste osobine. Ti geni za iste osobine se zovu ALELI. LOKUS je mjesto koje na nekom kromosomu ima neki gen. HEMOZIGOTI su živa bića koja imaju 2 ista gena za neku osobinu. HETEROZIGOTI su živa bića koja imaju 2 različita gena za neku osobinu. GMO - genetski modificirani organizmi - organizam jedne vrste u koji su ubačeni geni druge vrste ili TRANSGENI ORGANIZMI - strani geni ubacuju se pomoću virusa, plazmida - 1970.g. – ljudski gen za inzulin ubačen je u bakteriju E. coli - korist: otpornije biljke željenih osobina - opasnost: nije dovoljno istražena, alergije, poremećaji probavnog sustava, stvaranje otpornosti na antibiotike KLONIRANJE - klonovi su genetički jednaki organizmi, tkiva, stanice - prirodno stvaranje klonova – nespolnim razmnožavanjem - kod čovjeka – jednojajčani blizanci - 1996.g. – uspješno klonirani sisavci – ovca Dolly - zabranjeno je kloniranje čovjeka - korist u medicini: kloniranje tzv. Metičnih embrionalnih stanica iz kojih se mogu razviti sva tkiva 2. polugodište MUTACIJE Mutacije su nagle i nasljedne promjene DNA. Mutant je živo biće koje ima promijenjene gene. Divlji tip je tip organizma koji je u prirodi češći i uobičajeni (npr. Normalno pigmentirane životinje su divlji tip, a albino životinje su mutanti) Mutacije po opsegu: Ř Mutacija gena Ř Mutacije kromosoma Poliplodija je umnažanje haploidnog broja kromosoma. Raširena je kod biljaka, poliploidne biljke imaju veće cvjetove, plodove, listove. Aneuplodija je primjerena u broju samo jednog ili nekoliko kromosoma. Turnerov sindrom – manjak jednog X-kromosoma kod ženskog djeteta. Takve žene su spolno nerazvijene i sterilne. Klinefelterov sindrom – za mušku djecu koja imaju višak X-kromosoma. Mogu se javiti neke ženske osobine, takvi muškarci su sterilni. Downov sindrom – višak 21. kromosoma. Javlja se mentalna i fizička retardacija. Najčešće su višak ili manjak 1 kromosoma smrtonosni za čovjeka. Edvardov sindrom – višak 18. kromosoma. Beba živi nekoliko sati. Delega kromosoma – gubitak nekog djela Duplikacija – kada se otkinuti dio kromosoma spoji na homologni kromosom. Translokacija – kada se otkinuti dio spoji na nehomologni kromosom. MUTACIJE GENA - najmanje mutacije – točkaste mutacije Supstitucija je kada se 1 par baza zamijeni s nekim drugim. Adicija je dodavanje 1 baze. - temperatura, zračenje, kemijski spojevi Mutacije mogu biti spontane i inducirane (kada je poznato što je mutaciju izazvalo). Srpasta anemija – srpasti eritrociti su deformirani i slabo prenose kisik HbHb – normalno HbHbS – polovica eritrocita je normalna, a polovica srpasta. Takva osoba ima fiziološke promjene, može preživjet. HbSHbS – ne može preživjeti Većina mutacija je neutralna, a neke mogu biti letalne. Mutacije se događaju vrlo rijetko, najčešće su recesivne (slabe) i svega 1% induciranih mutacija je korisno. Ipak smatra se da su mutacije važan pokretač evolucije jer su jedini proces u prirodi koje dovodi do promjene nasljednih osobina. Modifikacije su promjene izazvane utjecajem okoliša za razliku od mutacija one nisu nasljedne jer se promjena nije dogodila u genima. VIRUSI, VIROIDI, PRIONI Podjela virusa: 1) životinjski – ili DNA ili RNA virusi 2) biljni – RNA 3) bakteriofagi – DNA Retro-virusi DNA – RNA ’ proteini Kada se virusna DNA aktivira, proizvodnja proteina ide prema uobičajenom pravilu. VIROIDI – od RNA, bez omotača - bolesti biljaka - otkriveni 1980. PRIONI – od proteina - bolesti ljudi i životinja - kravlje ludilo - skrepi – bolest kod ovaca virus – Mozaična bolest duhana, Štenećak, Hepatitis C, Herpes, Dječja paraliza, Velike boginje, Prehlada bakterija – TBC, Sifilis, Tifus (Pjegavac), Kuga, Kolera, Tetanus parazit – Ehinokokoza, Malarija, Fascioloza, Bolest spavanja prioni – kravlje ludilo, skrepi gljivica – kandidioza BAKTERIJE HETEROTROFNE – paraziti - saprofiti : razgrađuju uginule organizme MIKSOTROFNE – autotrofne i heterotrofne AUTOTROFNE – fotosintetske - kemosintetske : pomoću kemijske energije si stvaraju hranu, tako da oksidiraju različite spojeve nitrifikacijske bakterije koje žive u tlu, a važne su zato jer amonijak pretvaraju u oblik kojeg mogu koristiti a to su nitrati Korisne bakterije: - SIMBIOZA - VRENJE : mliječno-kiselinska, octeno vrenje - DUŠIKOVE BAKTERIJE ˝zelena gnojidba˝ - žive u simbiozi s mahunarkama, na njihovom korjenju (grah, grašak, djetelina) - Bakterije uzimaju hranu od mahunarke, ali dušik pretvaraju u oblik kojeg biljka može uzeti, iskoristiti. MALARIJA Najraširenija ljudska bolest uzrokovana praživotinjama. Prenosioc – komarac malaričar Uzročnik – truskovac Plasmodium malariae BOLEST SPAVANJA Prenosioc – ce-ce muha Uzročnik – bičaš Trypanosoma Očna pjega (crvena pjega) – osjetilo kojeg imaju zeleni bičaši a služi im za određivanje jačine svjetlosti Pelikula – čvrsta opna oko stanične membrane koja daje stalan oblik tijela nekim praživotinjama TEORIJA O POSTANKU VIŠESTANIČARA Haeckl (Hekl) - udruživanje jednostaničara i podjela rada - primjer za teoriju poslužila mu je zelena alga - Volvox – u kojoj je udružen veliki broj jednostaničnih algi i gdje je podjela roda - Prve životinje koje su nastale na taj način smatra se da su žarnjaci Hadži - Je mislio da su prvi višestaničari nastali od višejezgrenih trepetljikaša - Tvrdio je da su prve životinje bile virnjaci SISTEMATIKA (TAKSONOMIJA) - Bavi se svrstavanjem živih bića u skupine - Prema njihovom srodstvu - C. Linne (Line) – Čovjek koji je izumio pravilo za znanstveno imenovanje vrsta. Pravilo se zove BINARNA NOMENKLATURA ili DVOIMENO NAZIVLJE. Prva riječ označava rod i piše se obavezno velikim slovom, druga riječ točno opisuje o kojoj vrsti toga roda se radi i piše se malim slovom. - Latinski – glavni jezik - Iza naziva vrste može se napisati ime znanstvenika koji je imenovao vrstu i godina otkrića - TROIMENO NAZIVLJE – koristi se za razvojne stadije i podvrste. |