26.07.2008., subota
Klinički pregled kaveznih ptica
|
Klinički pregled kaveznih ptica razlikuje se od kliničkog pregleda ostalih domaćih životinja. Prvenstveno je važna pravilna fiksacija, a sam postupak razlikuje se od vrste, odnosno veličine pojedine ptice. Manje vrste fiksiraju se jednom rukom, i to tako da se pticu zatvorenih krila u dorzo*-ventralnom* položaju položi na dlan, a kažiprstom i srednjakom iste ruke fiksiramo glavu. Druga ruka je pri tome slobodna za pregled. Prilikom pregleda srednje velikih i velikih ptica, potreban je asistent, koji po mogućnosti, pticu umota u ručnik (prvenstveno zbog sputavanja krila). Ptica je u dorzo-ventralnom položaju, te se jednom rukom fiksira vrat, a drugom noge. Tako fiksiranu pticu, veterinar pregleda vrlo jednostavno i sigurno. Pregled ptice odnosi se na pojedine sustave, gdje je vrlo važno poznavanje fiziologije i specifičnosti unutar svake vrste. KOŠTANI SUSTAV Pregledom koštanog sustava, dobija se uvid u njegovu cjelovitost i kontinuiranost. Moguće je, također, približno odrediti i starost pacijenta. Nedovoljno razvijen kostur može biti posljedica deficitarne hranidbe ili sekundarnih problema (malapsorpcija). GOJNO STANJE I MIŠIĆNI TONUS Gojno stanje oređujemo palpacijom grudne i bedrene muskulature. Vrlo je važno dobro procijeniti gojno stanje ptice, jer ovisno o tome, možemo prognozirati i uspješnost samog liječenja. Tako, ptice dobrog gojnog stanja, lakše podnose krvarenja, hipotermiju, anesteziju, razdoblje posta nakon operacija, te dugotrajnu primjenu lijekova. Sve ptice lošijeg gojnog stanja, potrebno je prije intervencije povratiti u optimum za njihovu vrstu (ako treba i sondirati). OSJETILA Na početku je vrlo važno primijetiti, da li ptica reagira na vanjske podražaje. Eventualna neosjetljivost može biti uzrokovana neadekvatnom manipulacijom prilikom samog pregleda, traumatskim šokom, otrovanjima, hipotermijom ili hipertermijom. PREGLED KOŽE I KOŽNIH TVOREVINA (perje, kljun, kandže) Koža ptica puno je tanja od kože sisavaca, te ne sadrži lojne i znojne žlijezde. Vrlo je nježna i pomična, pa se lako ozljeđuje, ukoliko se njome umjereno ne postupa. Koža je u pravilu nepigmentirana, osim u onih ptica, koje se hrane hranom bogatom karotenoidima i ksantofilom (žuto-narančasta boja). Na crveno-zelenkasta obojenja nailazimo u prisustvu potkožnih hematoma. Perje u ptica, kao i krzno u sisavaca, dobar je indikator statusa zdravlja životinje. U tom smislu je lomljivo i suho perje indikator nepovoljnih mikroklimatskih uvjeta (previsoka temperatura, preniska vlažnost prostorije). Slabo perje, uz deskvamaciju epiderma, upućuju na deficit vitamina (najčešće avitaminoza A), minerala, proteina ili samo pojedinih aminokiselina. Slično alopecijama u sisavaca, deplumacije u ptica su relativno česte, te su uzrokovane alimentarnim, ambijentalnim i parazitskim čimbenicima, te ponašanjem (u zarobljeništvu uspijevaju iščupati svo perje). Često se kao uzrok deplumacija navodi: - usamljenost, - seksualne frustracije, - promjena vlasnika (depresija), - ljubomora (rođenje djeteta u obitelji), - promjene položaja krletke. Kandže je vrlo važno dobro pregledati, uz prethodno poznavanje njihove fiziološke veličine, oblika i izgleda. Pticu pregledavamo u kretanju, pri čemu posebno pazimo na oslanjanje i naizmjenično podizanje nogu. Ukoliko su kandže preduge, potrebno ih je skratiti pomoću škara za rezanje kandžica. Prethodno je poučno dobro osvijetliti kandžu, da se uoči vena korijuma. Prilikom njene eventualne ozljede, mjesto krvarenja potrebno je tamponirati i pticu smjestiti u kutiju, da joj se ograniči kretanje 15-20 min. NIKAKO NE STAVLJATI DEZINFEKCIJSKA SREDSTVA! SLUZNICE Pretraga vidljivih sluznica, također je važan dio kliničke pretrage ptica. Obično pregledavamo sluznicu usne šupljine, a u srednje velikih i velikih ptica, pregledavamo i sluznicu konjuktiva. Ovim pregledom može se utvrditi eventualna obojenost sluznica, prisustvo pseudomembrana, papula, pustula (trihomonijaza, kandidioza). Kako bi se pregledala sluznica usne šupljine, potrebno je otvoriti kljun. Taj zahvat može predstavljati popriličan problem u velikih ptica, a naročito papagaja. Postupak otvaranja usta u kanarinca i ostalih malih ptica izvodi se tako da se glava fiksira kažiprstom i srednjakom jedne ruke, a drugom rukom se pomoću otvarača lagano otvara kljun. Kod velikih ptica postupak se ponešto razlikuje. Naime, asistent fiksira pticu obijema rukama, a kliničar zaštiti ruke rukavicama (npr. kožnim), te s obje ruke otvara usta i pregleda sluznicu usne šupljine. TRIJAS Bilo (puls) Zbog velike frekvencije rada srca (nimfa 150-180 otkucaja/min), vrlo je teško odrediti bilo. Upravo je, iz tog razloga, ova pretraga često izostavljena u kliničkoj pretrazi. Disanje Promatranje dišnih pokreta vrlo je važan dio kliničke pretrage, posebice ako ptica stalno drži otvoreni kljun i pri tome se čuju dišni šumovi. Oni mogu ukazati na određene patološke promjene dišnog sustava (bronhitis, pneumonija, bronhokonstrikcija, opstrukcija nosnica). Frekvencija disanja varira, ovisno o veličini ptice, emotivnom statusu i mikroklimatskim uvjetima. Male ptice imaju puno veću frekvenciju disanja u odnosu na velike: - male ptice = 70-100 udisaja/min. - velike ptice = oko 36 udisaja/min. Frekvencija udisaja se prilikom napora višestruko povećava. Tako, golub koji leti, ima oko 450 udisaja/min. Temperatura Prilikom određivanja tjelesne temperature koristi se dobro navlaženi pedijatrijski termometar, koji se uvlači u kloaku do ruba bazena sa živom. Tjelesna temperatura u ptica oscilira, između 39,5-40,5´C do maksimalno 42-43´C u malih ptica. PRETRAGA KRILA, NOGU, USNE ŠUPLJINE, KLOAKE KRILA Krila moraju biti potpuno priljubljena uz tijelo, simetrična, prekrivena urednim i sjajnim perjem. Pregled krila potrebno je obaviti vrlo nježno palpacijom svih dijelova, a posebno kostiju, započevši od humerusa prema distalnim* okrajcima. Srednje velike i velike ptice moraju biti položene u dorzalni* ili sternalni položaj. Nakon pokrivanja glave tkaninom te sigurne fiksacije nogu (asistent), pristupa se palpaciji. NOGE Inspekcijom (gledanjem) je potrebno odrediti da li ptica opterećuje koju nogu, je li prisutno kakvo zadebljanje (pomičnost prstena), te da li postoje onečišćenja. Prilikom palpacije, ptica leži na dorzumu,s pokrivenom glavom, krilima priljubljenim uz tijelo, te s nogama podignutim u zrak. Palpiraju se sve kosti nogu, počevši od femura*, prema distalnim* okrajcima. Noga tijekom palpacije mora biti ekstendirana, da ne bi došlo do zabune (zamjena tibije* i femura*). USNA ŠUPLJINA Pregleda se ujedno i jezik, kljun, te voskovnica, koju se prepoznaje po tome što se nalazi iznad kljuna i što posjeduje vanjske nosne otvore. Potrebno je poznavati fiziološke karakteristike voskovnice. U nekih vrsta, boja voskovnice određuje i spol (spolno zreli mužjaci tigrica - Melopsittacus undulatus, imaju plavu voskovnicu). Prilikom pretrage kljuna, posebno se pregleda njegova veličina, boja te eventualne priraslice. Često je puta rožina kljuna prevelika, pa je potrebno izvršiti korekciju, što se obavlja s kliještima. U velikih ptica, vrlo je važno, da se nakon korekcije, pomoću turpije za nokte, izbruse rubovi. Kljun, kao i kanđe, ima krvnu žilu koja, ako se povrijedi, može uzrokovati blago krvarenje. Zaustavljanje krvarenja obavljamo tamponiranjem 5-10 minuta. Rast rožine kljuna: - tigrica - 6 mm/god. - papagaj - 8 mm/god. OČI Ptice imaju vrlo dobro razvijeno osjetilo vida, što je posebno izraženo u grabljivica. Rožnica fiziološki mora biti glatka, sjajna, vlažna i prozirna. Za promatranje pozadine oka, može se koristiti oftalmoskop u zamračenoj prostoriji. Pupilarni refleks (karakteristika zdravog oka), utvrđujemo usmjeravanjem izvora svjetlosti prema zjenici u zamračenoj prostoriji. Frekvencija treptanja u ptica, iznosi oko 60 puta/minuti. Gornje i donje vjeđe vrše zaštitnu ulogu oka, posebice, kada ptice spavaju. U bolesnih ptica, vjeđe katkada prekrivaju oko i kada su budne. OSJETILO SLUHA Ptice, također imaju vrlo dobro razvijeno i osjetilo sluha. Prilikom pregleda vanjskog slušnog otvora, pticu je potrebno fiksirati, nježno odmaknuti perje i s otoskopom pretražiti unutrašnjost slušnog kanala. Ovdje su lezije rijetke. KLOAKA Kloaku je potrebno pažljivo pretraživati. Mora biti čista i suha, te ne smije prominirati. Eventualna zaprljanost izmetom, upućuje nas da ptica ima proljev. Kod srednje velikih i velikih ptica, potrebno je nalvažiti mali prst i stijenke kloake, te endopalpacijom utvrditi prisutnost kamenca, jaja, hematoma ili karcinoma bubrega. |
